SPOMENIK PRIRODE

je pojedinačni neizmjenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive  prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
Spomenik prirode može biti: geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki i dr.), geomorfološki  (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.  
Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednost.

VRANJAČA


Otkrivena je 1903. godine od strane lokalnog stanovnika. Njegovi potomci, ujedno i vlasnici zemljišta na kojem je ulaz u špilju, i danas organiziraju posjete i vode brigu o špilji.

Bogati špiljski ukrasi i njihovi maštoviti nazivi odražavaju asocijacije pojedinih formi na određene likove i oblike. Špilja je značajna i kao arheološko nalazište neolitske kulture i diluvijalne faune. Ulaz je na 450 mnm, dužina oko 300 m, a temperatura unutrašnjosti oko 15ºC. Uređena je za posjećivanje 1929. - staze, stube, električna rasvjeta itd.

Promovirao ju je poznati splitski prirodoslovac Umberto Girometta. Otkrivena je i vrsta pauka, koji je nazvan po Girometti (Stalita giromettai), a ima i mosorskih endema. Inače fauna Vranjače još nije do kraja istražena, iako je u tome smislu dosta rađeno.

Za šire područje Vranjača je turistički i edukativno značajna zbog svoje uređenosti za posjećivanje i reprezentativnog izgleda.